PROVEDENI PROJEKTI
PROJEKTI U PROVEDBI
Vi ste ovdje: Naslovnica - Vijesti

Novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

31.10.2012.

Dana 28. rujna 2012. godine u Narodnim Novinama (NN 108/12) objavljen je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji je u primjeni od 1. listopada 2012., detalje kojeg donosimo u nastavku.

1. Zašto je navedeni zakon bitan?

Navedeni zakon je bitan iz više razloga, te regulira sljedeća područja:

  • Odgovornosti uprave i nadzornog odbora u vezi poslovanja poduzetnika;
  • Zakonske rokove plaćanja između poduzetnika;
  • Zakonske rokove plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava;
  • Uvjete kada je poduzetnik dužan pokrenuti postupak predstečajne nagodbe;
  • Sam proces i način provođenja predstečajne nagodbe.

2. Glavni pojmovi zakona

Nelikvidnost – društvo se smatra nelikvidnim ako više od 60 dana kasni u ispunjenu obveza koje čine 20% iznosa obveza objavljenih u prošlogodišnjim financijskim izvještajima, ili ako 30 dana kasni s isplatama plaće i pripadajućih javnih davanja.
Insolventnost – društvo je insolventno prvenstveno kada postane nesposobno za plaćanje ili kada postane prezaduženo. Poduzetnik je insolventan kada duže vremensko razdoblje ne može ispunjavati novčane obveze, a pogotovo kada je „blokiran“ duže od 60 dana.
Prezaduženost – smatra se da je poduzetnik prezadužen kada vrijednost imovine ne pokriva postojeće obveze poduzetnika (kada ima negativan kapital).
Neadekvatnost kapitala – smatra se da je kapital neadekvatan kada gubitak tekuće godine zajedno s akumuliranim gubicima doseže polovicu temeljnog kapitala društva.
Predstečajna nagodba – postupak uspostave likvidnosti i solventnosti poduzetnika, koji se obvezno pokreće u slučajevima insolventnosti ili prezaduženosti. Obvezno se pokreće u roku od 21 dana od nastupanja insolventnosti ili prezaduženosti.

3. Odgovornosti uprave i nadzornog odbora

Zakon eksplicite navodi obvezu uprave i nadzornog odbora u vođenju društva, s posebnim fokusom na upravljanje imovinom i obvezama kako bi se održala likvidnost i solventnost društva. Prilikom istoga, uprava i nadzorni odbor su dužni vršiti sljedeće:

a) osigurati praćenje i upravljanje svih rizika kojima je izloženo društvo, a prvenstveno:

Kreditni rizik – rizik gubitka uslijed neplaćanja dužnika;
Tržišni rizik – rizik gubitka uslijed promjene uvjeta na tržištu (npr. promjene cijena, valuta, financijskih instrumenata i sl.);
Operativni rizik – rizik gubitka zbog nepostojećih ili nedostatnih internih kontrola (npr. kontrole preuzimanja i zaprimanja robe, izdavanja robe, knjiženja dokumenata i sl.);
Rizik likvidnosti – rizik nemogućnosti ispunjenja novčanih obveza društva, kao direktna posljedica nastanka jednog od gore navedenih rizika.

Uz praćenje navedenih rizika, uprava i nadzorni odbor su dužni prvenstveno planirati novčani tijek društva (novčane priljeve i odljeve) radi osiguranja likvidnosti, te uspostaviti mjere za otklanjanje potencijalne nelikvidnosti. Također, za očekivati je da bi uprava i nadzorni odbor trebali donijeti odgovarajuće procedure za praćenje svakog od gore navedenih rizika (npr. za kreditni rizik, praćenje naplate potraživanja, te slanje prve opomene nakon kašnjenja plaćanja od 15 dana).

Kada se utvrdi nelikvidnost, dopuštena su samo redovna plaćanja (prioritetne tražbine, plaće, nabavke robe, režijski troškovi, porezi i sl.), te je zabranjeno svako preusmjeravanje novčanih tijekova na druga društva, prijenosi imovine, davanje zajmova, isplata predujma dobiti i dividendi i slične radnje koje će vjerovnike staviti u lošiji položaj.
U uvjetima nelikvidnosti, poduzetnik je dužan pokrenuti proces financijskog restrukturiranja kako bi osigurao ponovnu likvidnost i solventnost društva.

b) Osigurati adekvatnost kapitala

Kod neadekvatnosti kapitala bi prvenstveno istaknuli obvezu uprave da u roku od 8 dana od nastanka neadekvatnosti kapital, analizira uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala, te predložiti mjere za otklanjanje iste. U roku od 90 dana, uprava je dužna početi provoditi sazvati skupštinu društva te početi provoditi mjere za otklanjanje adekvatnosti kapitala.

Ono što nam se čini ključnim je da sada postoje formalni uvjeti (napomena: određene odredbe su postojale i prije u Zakonu o trgovačkim društvima) koje Uprava mora zadovoljiti kako bi društvo održala likvidnim i solventnim. Ako Uprava i nadzorni odbor ne zadovolje navedene uvjete, Porezna uprava ima jak argument kako bi dokazivala proboj pravne osobnosti, tj. privatnu odgovornost članova uprave i nadzornog odbora za porezne dugove društva.

4. Rokovi plaćanja

Novi zakon uređuje sljedeće ugovorne rokove plaćanja među poduzetnicima:
- Redovni rok do 60 dana;
- Dopušten rok preko 60 dana, ali najduže 360 dana, uz davanje povezanog instrumenta osiguranja koji ima snagu ovršne isprave (npr. zadužnica). Po dostupnim informacijama, rok do 360 dana se prvenstveno odnosi na situaciju kada vjerovnik odobrava dužniku robni kredit.
Ako rok nije ugovoren, obvezno je plaćanje unutar 30 dana od trenutka primitka računa ili (ako je primitak računa neizvjestan) od trenutka ispunjenja obveze vjerovnika.

Ugovorni rokovi između poduzetnika i osoba javnog prava:
- Redovni rok od 30 dana;
- Maksimalan rok od 60 dana.

Bitno je napomenuti da se odredbe o ugovornim rokovima plaćanja ne odnose na financijske institucije, kao i da je dužnik u slučaju kašnjenja dužan vjerovniku platiti i paušalnu naknadu od 300,00 HRK za kašnjenje, bez da ga vjerovnik na isto pozove.
Za nepoštivanje rokova plaćanja po ovom Zakonu, predviđene su kazne od 10.000 do 1.000.000 HRK.

5. Postupka predstečajne nagodbe

a. Kada nastaje dužnost pokretanja postupka predstečajne nagodbe?

Poduzetnik je dužan pokrenuti postupak predstečajne nagodbe u roku od 21 dan od nastupanja nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti. Prilikom istoga, navedeno se odnosi kako na društva kapitala i osoba, tako i na obrtnike i trgovce pojedince.

b. Kako postupak započinje i gdje se vodi?

Postupak predstečajne nagodbe započinje prijavom od strane samog dužnika, a vrši se pred regionalnim centrom FINA-e po pravilima upravnog postupka (što podrazumijeva nadležnost Ministarstva Financija, te na kraju Upravnog suda), putem koje će se objavljivati i sve obavijesti vezano za predstečajnu nagodbu svakog pojedinog subjekta. 
S obzirom da će se postupci predstečajne nagodbe objavljivati na stranicama FINA-e, smatramo nužnim da svaki poduzetnik uspostavi sustav praćenja objavljenih predstečajnih nagodbi na stranicama FINA-e, kako bi na vrijeme bio upoznat s pokrenutim predstečajnim postupcima dužnika.

c. Što obvezno sadrži prijedlog za predstečajnu nagodbu?

Uz opće podatke o poduzetniku, prijedlog sadrži i:
- Izvješće o financijskom stanju i poslovanju poduzetnika – sadrži financijske izvještaje, izvješće revizora o istima, popis tražbina radnika, popis tražbina vjerovnika, visinu prosječnih mjesečnih troškova redovnog poslovanja u posljednjih godinu dana;
- Plan financijskog i operativnog restrukturiranja na razdoblje od 5 godina – sadrži opis činjenica koji dovode do potrebe za pokretanjem postupka predstečajne nagodbe, izračun manjka likvidnih sredstava, opis mjera restrukturiranja i njihove efekte na poslovanje, poslovni plan za razdoblje od 5 godina, planiranu bilancu na zadnji dan petogodišnjeg razdoblja, te prijedlog predstečajne nagodbe (s analizom veličine i očekivanih namirenja dugovanja);
- Izvješće ovlaštenog revizora na plan financijskog i operativnog restrukturiranja i financijske izvještaje poduzetnika;

d. Koje sve mjere se mogu koristiti u planu financijskog restrukturiranja?

Kroz predstečajnu nagodbu putem financijskog restrukturiranja, dopuštene mjere možemo sumirati kako slijedi:
- Reprogram obveza od strane vjerovnika;
- Ulazak vjerovnika u suvlasništvo;
- Otpis dugova od strane vjerovnika;
- Davanje dodatnih osiguranja vjerovnicima.
U samom prijedlogu je poduzetnik dužan navesti preliminarne kontakte s vjerovnicima na temelju kojih je izradio poslovni plan (tj. osnovu za plan financijskog i operativnog restrukturiranja).
Upravo jednu od navedenih mjera dužnik nudi vjerovnicima u ponudi u okviru predstečajnog postupka.

Reprogram obveza

Kod reprograma obveza, bitno je napomenuti da, ako se predlaže isplata u smanjenom obimu vjerovnicima, postotak istoga ne smije biti manji od 30% (ako je plaćanje u roku od 4 godine) ili 40% (ako je plaćanje u roku od 8 godina).

Ulazak vjerovnika u suvlasništvo

Kod navedenoga, bitno je napomenuti da se navedeno vrši povećanjem temeljnog kapitala dužnika, pri čemu je moguće vjerovnicima ponudi manji nominalni udjel u temeljnom kapitalu nego što iznosi obveza prema istim (npr. obveza prema vjerovniku je 100.000 HRK, a vjerovniku se nudi 40.000 HRK udjela u kapitalu).
Ono što pri tome smatramo bitnim je činjenica da kada se nudi smanjeni nominalni udjel u temeljnom kapitalu, isti mora biti povezana s vjerojatnošću naplate tražbine od strane vjerovnika.

Pod navedenim podrazumijevamo sljedeće:
- Ako vjerovnik potražuje 100.000 HRK, a bez postupka predstečajne nagodbe nije realna naplata potraživanja u obimu većem od 45.000 HRK, tada je realno očekivati da se takvom vjerovniku ponudi upravo iznos od 45.000 HRK nominalnog udjela u kapitalu društva. S druge strane, ako uopće nije realna naplata, tada se čini realnim prepustiti vjerovniku mali nominalni udjel u temeljnom kapitalu.

e. Kada se proces predstečajne nagodbe smatra sklopljenim?

S obzirom da je proces dobrovoljan, predstečajna nagodba se smatra sklopljenom kada na istu pristanu i dužnik i vjerovnik.

Prilikom istoga, ključno je da vjerovnici pristanu na plan financijskog restrukturiranja. Za navedene potrebe, vjerovnici se dijele u tri skupine kako slijedi:
- Prva skupina - tijeka državne uprave i samouprave, te javna poduzeća;
- Druga skupina – financijske institucije;
- Treća skupina – ostali vjerovnici (može se podijeliti i na više skupina ovisno o specifičnosti tražbina).

Plan financijskog restrukturiranja (a samim time i postupak predstečajne nagodbe) se smatra prihvaćenim ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze polovinu vrijednosti prijavljenih tražbina za svaku grupu vjerovnika, ili ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih prijavljenih tražbina.

f. Ostale specifičnosti predstečajne nagodbe

U ostale specifičnosti bi ubrojili sljedeće:
- Dužnik za vrijeme trajanja ne može slobodno koristiti svoje poslovne račune, već mu plaćanja odobrava povjerenik predstečajne nagodbe;
- Za vrijeme predstečajne nagodbe, prekidaju se ovršni postupci protiv dužnika;
- Nedospjele tražbine postaju dospjele prilikom otvaranja predstečajne nagodbe, kako bi se za iste dogovorio novi rok dospijeća;
- Na početku postupka, prebijaju se međusobna dugovanja i potraživanja s vjerovnicima.

6. Umjesto zaključka

S obzirom na iznimnu važnost novog zakona za upravu i nadzorni odbor, još jednom bi istaknuli dužnosti navedenih organa u uvjetima nelikvidnosti ili prezaduženosti:
- Uprava je dužna osigurati praćenje rizika poslovanja društva;
- Uprava je dužna planirati novčani tijek društva (priljeve i odljeve društva);
- Uprava je dužna u roku od 8 dana od nastanka neadekvatnosti kapitala istražiti uzroke nastanka iste;
- Uprava je dužna u roku od 90 dana od nastanka neadekvatnosti kapitala sazvati skupštinu društva, te početi s provedbom mjera za otklanjanje neadekvatnosti kapitala;
- Uprava je dužna u roku od 21 dana od trenutka nastanka nelikvidnosti ili nesposobnosti za plaćanje pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.